Land art staza „Stražica – Sapaćica“

Opis land art izložaka

 27

Land art točka „Travnati vršak”

Ovo lijepo mjesto pruža hladovinu i poziva na odmaranje i uživanje. Kao prva land art točka na stazi, ako krećete od Poklona prema Sapaćici, pruža vam priliku za prvi dublji kontakt s prirodom. Kameni krug s otiscima stopala na vapnenačkoj ploči poziva vas da se izujete i stanete u njega, da se umirite i utihnete, da osluhnete prirodu oko sebe i osjetite sebe u toj prirodi. U blizini kamenog kruga nalazi se stablo bukve koje možete zagrliti i na taj se način doslovno stopiti sa šumom.

Travnati vršak -  N.Trinajstic (2)    

Land art točka „Vilinsko sijelo”

Na maloj uzvisini iz guste trave (jesenske šašike) izviruje sedam kamenova koje je priroda postavila u krug. Prema predajama, na ovakvim mjestima se okupljaju šumske vile. Lokalne legende govore o „vilama učkaricama”…

„Ovi mlaji judi” – govorio je stanoviti pastir Matijola – „govore da ni vil’? Morda ni sada, ale nekada jih je bilo. Još jih ji v Uške, još, i po soj Lisine. Nete vili Uškarice svoji kraji zapustit, ne! Lego ne kažu se. Ja, ovčari ni utinut stareh. Nekadašnje užance mlaji zapušćaju. Vili Uškarice nisu se ni nekada sakemu pokazale, lego kemu tr kemu. Ehe, kuliko puti smo jih videli i čuli kantat ja, Jože Leprinčan, Zvane Zalukar, i Tone Puž! Sad se one ukrivaju i nete n’oče oven današnjen mlajen juden ki govore da smo mi stari bedasti. Vrag bi skaldal z oven današnjen munjenen sveton! Zato su se dobre Uškarice skrile, pak se nijeneme ne pokažu. Najde te jih još va potrebe pozivat, ma ne će bit koristi! Naše domaće vili Uškarice nisu hodili po vojskah kada su se judi tukli. One su čuvale i va nevoje pomagale v Uške, Lisine, Planike, Orljače i po seh bregeh ki se drže z Uškun nas ofčari, paleri i drugi goršćaki.” 

 

Uđite u krug i od sedam simbola naslikanih na kamenovima odaberite onaj koji vas najviše privlači, sjednite uz taj kamen na meku travu i uživajte u hladovini ovog čarobnog mjesta. Zagrlite i stablo bukve koje raste iz velikog kamena i koje se kao stražar nadvilo nad kameni krug. Osluškujte i promatrajte u tišini… možda vam se posreći pa ugledate šumske vile!

 

Land art točka „Ljubavni kamen”

Stijena u obliku srca, sastavljena od dva kamena koji se naslanjaju jedan na drugi, simbolizira ljubav, partnerstvo i međusobnu podršku. Dublja poruka oslikane stijene je ljubav i zajedništvo čovjeka i prirode. Posjetite li ovo mjesto sa svojim partnerom dotaknite stijene ili se naslonite na njih te upijajte ozračje ovog mjesta. Ako ste samac svejedno možete uživati na ovom mjestu, a zaželite li želju da pronađete ljubav svog života, možda vam priroda na neki neobičan način ostvari želju…

Obližnja livada s lokvom zgodno je mjesto za romantične piknike i može postati okupljalište, ne samo divljih životinja poput srna, jelena, divljih svinja, lisica, vukova, medvjeda i drugih koje dolaze na pojilište i ispašu, već i ljudsko okrijepište. Lokve su u prošlosti imale važnu ulogu kao pojilišta za stoku. Danas su prepuštene propadanju jer se sve manje ljudi bavi stočarstvom. Lokve i njihovo održavanje su važne za očuvanje bioraznolikosti jer je uz njih vezan bogat svijet vodenog i močvarnog bilja te vodenih beskralješnjaka.

Ljubavni kamen - P.Dragičević

 

Land art točke „Otisci dlanova” i „Geoglifi ovaca”

Ovi land art radovi nose poruku pozitivnog utjecaja čovjeka na prirodu i bioraznolikost. Pašnjaci na Učki nisu nastali prirodno već tisućljetnim djelovanjem čovjeka, krčenjem šuma i ispašom ovaca. Kroz vrijeme se ustabilio novi ekosistem s livadnim biljkama i životinjama. Zbog osebujne i bogate flore i faune travnjaci predstavljaju značajan spremnik bioraznolikosti živog svijeta. Danas je taj ekosistem ugrožen zbog iseljavanja ljudi s Učke i zapuštanja tradicionalnih djelatnosti. Livade se nažalost sve manje koriste za ispašu i sjenokošu pa postupno zarastaju šumom, a brojnim livadnim vrstama prijeti nestanak. Otiscima dlanova na stijeni autor je želio ukazati na djelovanje ljudskih ruku koje je ostavilo pozitivan utjecaj na bioraznolikost prirodnog svijeta.Land art_otisci dlanova 214

Geoglifi ovaca na simboličan način vraćaju stada na ove pašnjake. Geoglifi aludiraju na autohtonu vrstu ovce pramenke. Područje nastanka i uzgoja istarske ovce pramenke naš je najveći poluotok Istra, po kojemu je ova pasmina i dobila ime. Ona je najmlječnija hrvatska izvorna pasmina ovaca. Već na prvi pogled razlikuje se ne samo od ostalih naših izvornih pasmina ovaca, nego i od onih u svijetu. Ovce su uglavnom šarene ili crno-bijele, rjeđe potpuno crne, dok je najmanje potpuno bijelih jedinki. Kako mlijeko prosječno sadrži 7% mliječne masti, većinom se prerađuje u tradicionalan polutvrdi, punomasni ovčji sir te u skutu.

Geoglifi ovca - N.Trinajstic

 

Land art točka „Crveno stablo”

Suho stablo usred travnjaka Sapaćice obojano je u crvenu boju. Ono dominira vizurom i plijeni pažnju. Poruka ovog land art rada je negativan utjecaj čovjeka na prirodu. Stablo se nalazi između trase plinovoda i dalekovoda, od njega se vide odašiljači i radar na vrhu Učke, antena na obližnjem Crkvenom vrhu, u blizini je cesta, a točno ispod land art staze prolazi tunel Učka koji spaja Istru i Kvarner. Kao što ti ljudski produkti neprirodno strše usred planinske ljepote, tako će i ovo crveno stablo neprirodno dominirati krajolikom, prenoseći poruku o čovjekovom nagrđivanju i uništavanju prirode.

Crveno stablo - P.Dragičević

 

Land art točka „Kameni zupci”

Ogoljela kamena površina ističe se poput kakve mrlje u odnosu na okolnu travu, a k tome brojni kameni stupići (zupci) strše u zrak. Oslikani u zlatnu boju nose poruku da priroda itekako može „pokazati zube” ako čovjek pretjera s njenim uništavanjem.

Kameni zupci - N.Trinajstic

 

Land art točka „Labirint”

Geoglif u obliku labirinta usmjerava izletnike da ostanu na pravom putu na jednom oštrom skretanju staze. Osim toga, ukazuje na ogranak staze koja vodi na Veli vidikovac s divnim pogledom na Istru, na geomorfološki spomenik prirode kanjon Velu dragu i na glavni masiv Učke.

Geoglifi su oblik land arta, veliki motivi napravljeni na tlu, obično od kamenja ili sličnih trajnih elemenata krajolika, kao što su šljunak, zemlja, zasađene biljke, živica ili stabla. Koristi se i izraz petroforma za oblike napravljene od nanizanih slobodnih komada kamenja.

Labirinti su složene forme putanja koje vode do središta i nazad (na engleskom labyrinth) ili pak razgranate mreže koje traže snalažljivost i orijentaciju da bi se pronašao izlaz (na engleskom maze). Poznati su drevni labirinti poput minojskih na Kreti, rimski labirinti, labirinti u srednjovjekovnim kršćanskim katedralama, a i dan danas im se u određenim krugovima pridaje duhovno značenje – kruženje vijugavim stazama labirinta prema njegovom središtu predstavlja traganje za odgovorima i putovanje u središte duše, dolazak u središte labirinta, koje simbolizira kontakt s božanskim, znači stjecanje spoznaje ili uvida, a potom slijedi povratak i realizacija stečenih uvida. Labirint može biti prikazan na crtežu ili slici, a ako je napravljen u formi geoglifa (petroforme) spada pod land art.

 

Land art točka „Kameno igralište”

Na ovoj se točki od ranije nalaze pastirske gomile kamenja. Budući da postoji obilan izvor lomljenog kamenja, ovdje vas pozivamo da se sami poigrate s gradnjom vlastitog land art konstrukta – stupa, gomile, piramide, kruga, spirale ili nekog drugog oblika po želji. Obično kada ljudi, a osobito djeca, ugledaju niz stupova složenih od kamenja, momentalno budu potaknuti da i sami nešto slože. To je izvrstan način da potaknete kreativnost koja čuči u vama, a kroz uzimanje i slaganje kamenja ostvarujete direktan taktilan kontakt s prirodom, što je i tema ove land art staze i svih umjetničkih instalacija.

 

Land art točka „Spiralni geoglif”

Spiralni geoglif je napravljen po uzoru na presjek spiralnih ljuštura fosilnih foraminifera (numulita) koje, ako se malo bolje zagledate, možete pronaći u obližnjem rasutom kamenju na ovom lijepom stjenovitom vidikovcu s pogledima na vršni greben Učke, litice Stražice, kanjon Velu dragu i Istru. Učka i Ćićarija su građene od stijene vapnenca koja je nastajala dugotrajnim taloženjem vapnenačkih skeleta planktonskih organizama u ondašnjem oceanu Tethys u razdoblju krede od prije 140 milijuna godina pa sve do sredine tercijara, prije 30 milijuna godina. Sudaranje Afričke i Europske ploče uzdiže Alpe i Dinaride, čiji su sastavni dio i Učka i Ćićarija. Zato danas na ovome mjestu, na 900 m nad morem možemo pronaći ostatke organizama koji su nekada živjeli u dubokom moru.

 

Land art točka „Kamena šuma”

Na mjestu gdje je šuma u potpunosti iskrčena ostali su samo tužni panjevi kao podsjetnik na snažna stabla koja su ovdje rasla i pružala dom brojnim šumskim bićima. Land art instalacije na ovom mjestu izravan su umjetnički podsjetnik na štetu koja nastaje zbog nerazborite i pretjerane sječe stabala. Svaki panj je mjesto jedne kamene instalacije koja predstavlja dušu nestalog drveća, ali i sjeme novog života koji niče iz razvalina ljudskog djelovanja. Time umjetnik ukazuje na moć prirode da se obnavlja i da ju je nemoguće uništiti.

Kamena šuma - N.Trinajstic (4)

 

Land art točka „Stijenska slikarija na litici Stražice”

Tema ove velike apstraktne stijenske slikarije su lišajevi, njihova raznolikost i važnost za ekosustav. Lišajevi su u hrvatskoj općenito slabo istraženi. Relativno je malo podataka o rasprostranjenosti većine lišajnih svojti, a postojeći su podaci uglavnom stariji od 50 godina. Poznavanje lihenoflore pridonosi poznavanju biološke raznolikosti općenito te je važan bioindikator različitih uvjeta u okolišu. Mnoge svojte lišaja su široko rasprostranjene, no istodobno i usko specijalizirane za određene uvjete u okolišu, bilo da su oni uvjetovani prirodnim čimbenicima poput nadmorske visine, prosječne temperature, količine vlage i oborina ili pak tipa podloge. Također su osjetljivi na ljudsko djelovanje poput onečišćenja ili siječe šuma. Zbog nestajanja staništa, promjene mikroklimatskih uvjeta te onečišćenja zraka postali su ugroženi.

 

Land art točka „Mahovina”

Petroglif naslikan na malom kamenu nasuprot klupi za odmor skreće pažnju na mahovinu koja je gusto obrasla gromade kamenja na siparu pod liticama Stražice. Mjesto je vrlo lijepo i djeluje pomalo bajkovito. U blizini se nalazi još jedna mozaično oslikana stijena djelomično prekrivena mahovinom. Zelene boje slikarije također su tematski povezane s mahovinom. Rašireno je pogrešno uvjerenje da mahovina raste samo na sjevernoj strani stabala ili kamenja te da se po njoj može odrediti sjever. Mahovina raste u sjenovitim i vlažnim predjelima bez obzira na orijentaciju staništa. Ovaj predio, primjerice, okrenut je prema zapadu.Mahovina - N.Trinajstic (1)Mahovina 2 - N.Trinajstic

 

Land art točka „Dva monolita s motivom spirale”

Tema ove točke je spirala kao osnovna forma prirode koja se pojavljuje od mikrokozmosa do makrokozmosa. Primjerice, spiralna forma je prisutna kod DNK, u ljušturicama foraminifera koje grade vapnenačke stijene Učke, kod puževih kućica, zavijatuka mladog lišća paprati i drugog bilja, kod velikih ciklona i spiralnih galaksija. Jedan monolit se nalazi uz samu stazu i formom spirala aludira na gradivne elemente stijena Učke i Ćićarije – nevidljive spiralne mikrofosile koje umjetnički rad na ovaj način čini vidljivima. Drugi monolit se nalazi u blizini i malo je uvučen u šumu, a spiralom se obrađuje tema paprati.Dva monolita s motivom spirale - N.Trinajstic

 

Land art točka „Oslikane cjepanice – Stražar”

Ova instalacija se nalazi na usponu do vidikovca Kroga na Stražici. S vidikovca se pruža pogled na zapadne obronke Učke i na Istru te na cestu Giuseppinu (Jozefinu), nazvanu u čast cara Josipa II koji ju je dao izgraditi krajem 18. st. Cesta je do otvaranja tunela Učka 1981. g. spajala Kvarner i Istru. Stražica je izduženi kameniti greben vrhova visine oko 1000 m n/v. Duž vrha grebena stoje dijelom vidljivi tragovi suhozidne ograde i mali umjetno poravnati proplanci, tragovi povremeno korištene nadzorne postaje ili utvrde, koja je to zadnji put bila za uskočko-mletačkog rata početkom 17. st. Po tome je ovaj greben dobio ime Stražica.

 

Land art točka „Travnati plato”

Na travnatom platou koji se smjestio na izboju nad strmom padinom nalazi se mali geoglif koji služi i kao odmorište zbog zaravnjenog kamenja koje ga okružuje. Kraj platoa je malo uzvišenje na čijem vrhu raste jedno lijepo veliko stablo. Stablo poziva da ga zagrlite sa zahvalom prirodi i kao oproštaj od šume prije povratka na Poklon i u civilizaciju (ili kao pozdrav ukoliko stazu obilazite drukčijim redosl

O autoru

Boris Pecigoš je diplomirao slikarstvo na ljubljanskom Arthouse – College of Visual Arts. Land art staza Stražica – Sapaćica u Parku prirode Učka je njegov magistarski rad. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb. U umjetničkom stvaralaštvu ga nadahnjuju i inspiriraju moćna i prekrasna priroda, nježna i meditativna glazba, duboka i emotivna poezija te mistična i zen duhovnost. Osnivač je i voditelj udruge Atelier Hayat koja djeluje na tri međusobno isprepletena područja – umjetnost, prirodoljublje i osobni razvoj.
Online art portfolio: boris-pecigos.com