Javna ustanova Park prirode Učka
Liganj 42
51415 Lovran
Hrvatska

Slobodno penjanje

Vela draga

Vela draga je predivan kanjon smješten na sjeverozapadnim padinama Učke. Ovaj prirodni fenomen, kojeg su prirodne sile – potresi, vjetrovi, sunce i voda – započele oblikovati još u doba krede (prije 140 milijuna godina), od 1963. godine zaštićen je kao rezervat prirodnog predjela, a od 1998. kao geomorfološki spomenik prirode. Njeni soliterni vapnenački stupovi i stijene idealni su za bavljenje ovom vrstom sporta.

Povijest penjanja

Povijest penjanja u Veloj dragi, jednom od najatraktivnijih penjališa Hrvatske, datira još od davne 1931. godine kada je legendarni talijanski alpinist Emilio Comici u Velikom tornju ispenjao prvi alpinistički smjer. Uslijedila su zatim osvajanja i ostalih tornjeva i stijena od strane talijanskih i hrvatskih alpinista. No, razvoj Vele drage kao modernog penjališta veže se za 1986. godinu kada su riječki penjači započeli sa izradom prvih sportskih smjerova od kojih su mnogi postali ‘klasici’, a penju se i danas.

Položaj stijene

Većina stijena (smjerova) u Veloj Dragi orijentirana je prema jugu, jugo-zapadu, stoga se u Veloj Dragi može penjati tijekom cijele godine.

Najbolji period za penjanje

Najbolji period za penjanje je proljeće. Jesen i zima također su dobri, dok je ljeti ipak prevruće. No, ukoliko ipak odlučite penjati ljeti, preporučujemo rane jutarnje i kasne poslijepodnevne sate kada je sunce nisko, kao i penjanje smjerova u sjeni/hladovini. Voda je obavezna, u velikim količinama.

Karakteristika stijene

Ovisno od sektora, kvaliteta stijene varira od solidne do jako dobre. Skrećemo pažnju na pomalo krušljivu stijenu na počecima nekih smjerova. Stijenu karakteriziraju uglavnom položene i okomite ploče s ljuskama, rupama i policama.

Pristup

Pristup od parkirališta do penjališta traje 15-20 minuta. Za pristup penjalištu i smjerovima koristite postojeće i označene staze. Molimo da se ne krećete van istih.

Broj smjerova i ocjene

Iako smo u našem outdoor vodiču prikazali 67 smjerova, u Veloj dragi ih ima puno više: isti se rijetko penju, upitne su sigurnosti i opremljenosti te kvalitete stijene, stoga ih nismo prikazali.

Ocjene smjerova kreću se od 4a – 7c+

  • 4a – 4c:       2 smjera
  • 5a – 5c+:  14 smjerova
  • 6a – 6c+:  41 smjera
  • 7a – 7c+:    8 smjerova
  • Projekti:     2 smjera

Imena sektora / broj smjerova

  • A – Iznad tunela / 7 smjerova: 6a – 7b+
  • B – Okno / 6 smjerova: 6a – 7a
  • C – Furija / 5 smjerova: 5a – 6a+
  • D – Rukavica / 5 smjerova: 5c – 7a
  • E – Gorgona / 13 smjerova: 5a – 7b
  • F – Ljubica / 8 smjerova: 4a – 6b
  • G – Castello / 4 smjera: 5c – 7b+
  • H – Veliki toranj / 10 smjerova: 5a – 7a+
  • I – Pored tornja / 5 smjerova: 6a – 6c+
  • J – Maslačak / 4 smjera: 6b – 7a+ (2 projekta)

Važne napomene

Izrada smjerova i penjanje zapadno od željezničke pruge STROGO JE ZABRANJENO. Isto je dozvoljeno na stijenama / sektorima prikazanim u vodiču. Za izradu novih smjerova OBAVEZNO kontaktirati JU Park prirode Učka. Također je zabranjeno penjanje na toranj ‘Svijeća’.

 

Za više informacija potražite Outdoor vodič Parka prirode Učka u prodaji u Centru za posjetitelje na Poklonu.

Jeste li znali?

Hranilište za supove

…da bjeloglavi supovi, inače ugrožena vrsta ptica u Hrvatskoj, često prelijeću Učku u potrazi za hranom? Nekada su se supovi i gnijezdili na Učki, a kako bi se doprinijelo očuvanju sjevernojadranske populacije u Parku je izgrađeno i hranilište, popularno nazvano i „restoran za supove“.

Staza Dvije kule

…da je 2018. godine u Lovranu otvorena šetnica  „Dvije kule“ koja spaja lovransku gradsku kulu na ulazu u stari grad s kulom na vrhu Vojaku? Šetnica ide postojećom planinarskom stazom, a uzduž su postavljene info-tabele o učkarskoj flori i fauni te nekoliko odmorišta.

Rimski sir

…da se na Učki još iz rimskog doba baštini proizvodnja „ukalupljenog“ ovčjeg sira posebnog okusa. Njegova je proizvodnja standardizirana uslijed njene uloge u prehranjivanju rimskih legija, a današnji tvrdi učkarski sir ne razlikuje se puno po recepturi od njegovog antičkog pretka.

Slavenska mitologija

…da je kanjon iznad Mošćeničke Drage prvim slavenski doseljenicima na Kvarner bio prostor njihovih najsvetijih vjerovanja? Lokalna toponimija s nazivima Perun, Babin grob i Voloski kuk svjedoče o staroslavenskom Perunovom kultu.

Himantoglossum adriaticum

...da se u PP Učka, između ostalih 30-ak vrsta orhideja koje tu obitavaju, nalazi i vrsta jadranska kozonoška (Himantoglossum adriaticum)? Ova NATURA2000 vrsta vrlo je zanimljiva zbog neobičnog izgleda cvijeta, prema kojem je i dobila ime - grč. himanto=remen, glossa=jezik.

Žuti mukač

...da je žuti mukač vrsta žabe koja ima specifičan način ponašanja kada se nađe u opasnosti?

Sivi puh

...da je sivi puh mali šumski glodavac koji spava zimski san čak 7 mjeseci, što znači da od svih sisavaca najdulje spava zimski san?

Danje paunče

..da je danje paunče vrsta danjeg leptira koji ulazi u razdoblje hormonalno kontroliranog mirovanja koje se naziva dijapauza?
Skip to content