Problematika zaštite izvorišta pitke vode i kvalitetno upravljanje vodnim resursima, posebno su zanimljivi u kontekstu suočavanja s klimatskim promjenama, koje na Učki i Ćićariji prijete smanjenjem količine padalina te samim time smanjenjem količine vode u sustavu vodoopskrbe. Učka je, naime, karakteristična po svojoj blagoj vlažnoj klimi sa čestim i jakim oborinama te porast temperature jasno upozorava na rizik smanjenja količine voda.
U četvrtak, 8. srpnja, u Centru za posjetitelje Poklon održan je stručni skup hidrologa sa svrhom predstavljanja dosadašnjih rezultata provedbe projekta „Analiza vodnog potencijala i dinamike izmjene voda izvorišta vodoopskrbe na Učki“.
Djelatnici Hrvatskih i Liburnijskih voda, Građevinskog fakulteta u Rijeci, speleolozi i drugi stručnjaci za dinamiku vode u kršu okupili su se s ciljem da se osiguraju podloge za provedbu novelacije zona sanitarne zaštite izvorišta pitke vode, sve kako bi se omogućilo kvalitetno operativno upravljanje vodnim resursima. Ova je problematika posebno zanimljiva u kontekstu suočavanja s klimatskim promjenama, koje na Učki i Ćićariji prijete smanjenjem količine padalina te posljedično značajnim smanjenjem količine vode raspoložive u sustavu vodoopskrbe.
Sastav vode u izvorištima Rečina, Mala Učka, Vela Učka, Sredić i kaptaži u tunelu Učka se dosljedno pratio tijekom 2019.-2020. godine, posebice u smislu prisutnosti stabilnih izotopa vodika i kisika u oborinskim i podzemnim vodama. Izotopna hidrologija je naime od velike pomoći u određivanju podrijetla vode te razine miješanja oborinskih i izvorskih voda. Hidrološke promjene u kršu su izrazito brze te se uzorkovanje vršilo učestalo i dosljedno tijekom cijelog projektnog razdoblja. Kišomjeri postavljeni na Vojaku, Poklonu, Veloj Učki te u Ičićima prikupljali su kumulativne oborine uz praćenje temperature, vodljivosti i tvrdoće voda.
Istovremeno su se provodila i klasična hidrološka istraživanja praćenja trendova oborina i vodnih zaliha, napose u kontekstu općeg porasta temperature. Učka je, naime, karakteristična po svojoj blagoj vlažnoj klimi s čestim i jakim oborinama te porast temperature jasno upozorava na rizik smanjenja količine voda. Podaci o mutnoći vode pak govore o duljini zadržavanja vode, a znamo da se na Učki voda zadržava jako kratko, da nema vodnih rezervi ta da je režim prihranjivanja izvora svježom vodom izrazito ograničen.
Dragocjenu podršku ukupnom hidrološkom znanju pružaju speleolozi Speleološke udruge „Estevela“ iz Kastva, koji dosljedno od 2018. godine nastavljaju s istraživanjem impresivnog podzemnog sustava „Zračak nade II – Kaverna u tunelu Učka“, s ciljem trasiranja vodenog toka u nadi pronalaženja resursa za dugoročnu vodnu održivost na Učki. Prema trenutno dostupnim podacima tlocrtna duljina cjelokupnog podzemnog sustava iznosi 6620 m, dok je dubina 430 m. Time je ovaj speleološki sustav na prvom mjestu po dubini i duljini u Primorsko-goranskoj županiji te među deset najduljih speleoloških objekata u Hrvatskoj.
Suradnja stručnjaka iz različitih sektora rezultirala je vrijednim podacima, na temelju kojih smo u mogućnosti analizirati trenutno stanje i postaviti temelje za buduće djelovanje i kvalitetno upravljanje vodnim resursima.
