Javna ustanova Park prirode Učka
Liganj 42
51415 Lovran
Hrvatska

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

 

 

Park prirode Učka

 

 

Park prirode Učka obuhvaća istoimenu planinu i dio Ćićarije, a smješten je na istočnoj strani istarskog poluotoka uz obalu sjevernog Jadrana povezujući Istru i Kvarner, odnosno kontinentalni dio Hrvatske. Područje Parka prirode Učka proteže se u dužini od dvadesetak kilometara od Plominskog zaljeva na jugu do jugoistočnog platoa gorske skupine Ćićarije, tako da je hrbat Učke omeđen Riječkim zaljevom s istočne strane te svojim zapadnim rubom dotiče zavale Boljunskog i Čepićkog polja te istarsko pobrđe. Ovakvo meridionalno pružanje Učke netipično je za priobalne planinske skupine koje imaju dominantno dinarsko pružanje pravcem SZ-JI kao npr. planinska skupina Ćićarije.

Spoj mora i planine, Sredozemlja i unutrašnjosti temeljno je obilježje Učke, koja je po raznolikosti svojih staništa i na njima obitavajućih vrsta, jedna od značajnijih točki biološke raznolikosti europskoga kontinenta. Vrijednosti zbog kojih je Učka proglašena parkom prirode 1999. godine poznate su već odavno, a leže u njenom reljefu, bujnoj šumskoj vegetaciji i specifičnoj klimi, čiji je razvoj uvjetovan upravo neposrednom blizinom mora – viši dijelovi Parka imaju umjereno toplu kišnu klimu s toplim ljetom (tzv. “klimu bukve”), dok niži dijelovi kao što su Opatija i uski priobalni pojas imaju umjereno toplu kišnu klimu bez suhog razdoblja i s vrućim ljetom (“klimu kamelije”).

Tome valja dodati bogata livadna i druga antropogena staništa na kojima nalazimo brojne endemske, ugrožene i zaštićene biljne i životinjske vrste. Izrazito bogata biološka raznolikost okrunjena je stenoendemima, Učkarskim zvončićem (Campanula tommasiniana), koji nastanjuje stijene vršnog grebena, te podzemnim kornjašem filtratorom (Croatodirus bozicevici) pronađenog u podzemnoj kaverni u tunelu Učka. Krška područja, kao što su Učka i Ćićarija, posebno su vrijedna i zanimljiva zbog svoje podzemne faune, koja je mahom endemična i zakonom zaštićena. Na području Parka prirode Učka ukupno je registrirano više od 200 speleoloških objekata, od kojih prevladavaju jame. Do sada je biospeleološki istraženo ukupno 35 objekata i zabilježeno 10 endemičnih podzemnih vrsta za ovo područje. Obzirom na osjetljivost podzemne faune, narušavanje stanja u vršnim dijelovima Učke i Ćićarije može bitno ugroziti njihov opstanak, posebno onih vezanih uz podzemne vode. Osim istraživanja špilja i jama, u budućem će se razdoblju posebna pozornost posvetiti i istraživanju izvora u priobalnom području i zaleđu Učke.

U hidrološkom i hidrogeološkom smislu područje planinskog hrpta Učke pripada slivu rijeke Raše (zapadno) i slivu priobalnih izvora od Plominske drage do uvale Preluka (istočno). Posebno zanimljivu hidrogeološku cjelinu čini vršni hrbat sjeverne Učke, gdje su, zbog svoje velike upojnosti i vodopropusnosti, raspucani i okršeni gornjokredni vapnenci postali kolektori podzemnih voda. Vapnenci leže na vodonepropusnim naslagama fliša pa se zato višak akumulirane podzemne vode prelijeva na njihovom spoju. Kao rezultat toga, u podnožju grebena nalazi se više izvora čija je voda izuzetno visoke kakvoće i koristi se za potrebe vodoopskrbe liburnijskog područja.

Na padinama Učke morfološki je izraženo i više duboko usječenih bujičnih dolina kilometarskih dimenzija, od kojih posebno izdvajamo doline Medveje i Mošćeničke Drage. One su dobrim dijelom godine suhe, a veće količine vode javljaju se u razdobljima s dovoljno obilnim padalinama, zbog čega takve tokove nazivamo bujičnim. Najdulji bujični vodotoci su Potok koji teče do mora u Mošćeničkoj Dragi, bujica koja teče do uvale Medveje i potok Banina koji utječe u more u Iki.

I u prošlosti, kao i danas, upravo je voda predstavljala osnovni resurs za boravak ljudi na nekom prostoru. 14 000 godina dugu povijest čovjekove djelatnosti na Učki, potvrđenu brojnim no još uvijek nedovoljnim arheološkim istraživanjima, najvećim dijelom dugujemo dostatnim zalihama vode.

Na području Parka zabilježeno je i 50-ak krških lokvi koje su u prošlom stoljeću redovito održavali mještani obližnjih sela kako bi u bezvodnim područjima Učke i Ćićarije osigurali vodu za stoku i poljoprivredne aktivnosti. Danas je, naravno, ta funkcija zanemarena, ali s obzirom na malu dostupnost vode u krškom području lokve imaju važnu ulogu nizu biljnih i životinjskih vrsta kao jedino stanište za opstanak.

Pokraj prirodnih vrijednosti, na Učki nalazimo bogatu i zanimljivu graditeljsku i kulturnu baštinu vezanu uz seoski način života, a gastronomski specijaliteti od pitomoga kestena, šparoge ili rakije od meda redovito oduševljavaju posjetitelje.

Učka i Ćićarija oduvijek su svojom ljepotom privlačile brojne izletnike i posjetitelje kojima njihova oaza zelenila i mira nudi bijeg iz gradske vreve. Upravo je zbog blizine gradskih središta Učka oduvijek bila omiljeno izletište brojnim planinarima i zaljubljenicima u prirodu. Osim planinara koji Učku pohode već cijelo stoljeće, u novije su vrijeme sve brojniji promatrači ptica, biciklisti, penjači i druge pristalice sportova na otvorenom.

Park prirode Učka nudi brojne zanimljivosti i privlačan je prije svega zbog svoje najznačajnije točke, Vojaka – najvišega Učkina vrha (1401 m), koji je ujedno i najviši vrh istarskog poluotoka. Panoramski pogled na sve strane svijeta koji se s Vojaka pruža na Riječki zaljev, Istru, sjeverne jadranske otoke te Velebit, Gorski kotar i udaljene Alpe, čini ga jednim od najljepših vidika u Hrvatskoj. Upravo zbog tog veličanstvenog pogleda na Vojaku je 1911. godine izgrađena i kula-vidikovac, danas svojevrsni simbol Učke.

Osim Vojaka, nezaobilazno mjesto posjeta Učki svakako je i geomorfološki spomenik prirode Vela draga, krški kanjon klesan tijekom dugog geološkog razdoblja. Slikoviti, visoki vapnenački stupovi koji dosežu i do 100 m kao i strme litice predstavljaju izrazitu geomorfološku i krajobraznu vrijednost, a sa svojih 60-ak uređenih penjačkih smjerova smatran je jednim od najljepših penjališta u Hrvatskoj. Penjanje je strogo zabranjeno van označenih zona zbog osjetljivosti biljnih i životinjskih zajednica koje obitavaju ova stjenovita područja, od kojih su možda najprepoznatljiviji sova ušara (Bubo bubo) i suri orao (Aquila chrysaetos). Pristup Veloj dragi uređen je geološkom poučnom stazom koja vodi od parkirališta do vidikovca te dalje u kanjon.

Ostali najposjećeniji lokaliteti su izvorište Korita pod Brajkovom stijenom te Veliki i Mali Planik na Ćićariji, zaštićena ruralna cjelina Mala Učka, slikovito naselje Lovranska Draga sa šetnicom „Slap“, te zanimljive staze poput land-art staze „Stražica-Sapačica“, staze „Plas“ koja prolazi vršnim grebenom planine i mitsko-povijesna staza „Trebišća-Perun“ koja tumači slavensku mitološku baštinu ovoga kraja.

Svojevrsno „srce“ parka je prijevoj Poklon koji spaja masiv Učke te područje Ćićarije, a tu se nalaze i sadržaji poput planinarskog doma, pansiona i restorana te održavaju manifestacije „Učkarski samanj“ i „Božićna bajka u Parku prirode Učka“. Upravo na Poklonu, u preuređenoj zgradi starog peradarnika, smjestio se Centar za posjetitelje, otvoren 2021. godine, sa stalnim muzejskom postavom, edukativnim prostorom, suvenirnicom, caffe bar-om i konferencijskim dvoranama, a tu se nalaze i uredi Javne ustanove Park prirode Učka koja upravlja područjem Parka. Neki od ciljeva upravljanja Parkom i pridruženim područjima ekološke mreže NATURA 2000 jesu zaštita i očuvanje biološke raznolikosti vrsta i značajnih staništa, zaštita i promocija kulturne baštine i tradicijskog načina života, održivo korištenje prirodnih resursa, edukacija, tumačenje, upravljanje posjećivanjem te potpora lokalnoj zajednici.

OSOBNA ISKAZNICA PARKA PRIRODE UČKA

  • OBUHVAT: Područje masiva Učke i dijela Ćićarije
  • POVRŠINA: 160 km2
  • NAJVIŠI VRHOVI: Vojak 1401 m, Veli Planik 1272 m
  • AKT I GODINA PROGLAŠENJA: Zakon o proglašenju Parka prirode Učka (N.N. 45/99); travanj 1999.
  • AKT I GODINA OSNIVANJA JU: Uredba o osnivanju JU Park prirode Učka (N.N. 96/99); rujan 1999.
  • ŽUPANIJEIstarskaPrimorsko-goranska
  • GRADOVIOpatija
  • OPĆINEKršan, LanišćeLovran, LupoglavMatuljiMošćenička Draga

REFERENCE I KONTAKT INFORMACIJE

  • ADRESA SJEDIŠTA JAVNE USTANOVE: Liganj 42, 51415 Lovran
  • UPRAVA I UREDI JAVNE USTANOVE: Poklon 8, Vela Učka, 51414 Ičići
  • BROJ TELEFONA: 051/770-100 (recepcija)
  • MAIL: info@pp-ucka.hr
  • WEB: www.pp-ucka.hr

 

 

FOTOGRAFIJE

Poštovani,

Molimo Vas da uz objavu svake fotografije u čijem je imenu naveden/a autor/ica, isti/a bude naveden/a.

Flora   Fauna     Leptiri   Ptice     ptice_Kristijan Mandić

Poklon    Vojak      Vela draga      Korita      kaštel Kožljak

Poučna staza Plas        Land-art staza      Trebišća-Perun

OUTDOOR_Ivan Vranjić          Ornitološki kamp

Kulturna baština        Učkarski sajam

Ruralna arhitektura      naselja

vode i lokve          slapovi          speleologija

šume      travnjaci

panorame1            panorame2

Preuzimanja

Jeste li znali?

Hranilište za supove

…da bjeloglavi supovi, inače ugrožena vrsta ptica u Hrvatskoj, često prelijeću Učku u potrazi za hranom? Nekada su se supovi i gnijezdili na Učki, a kako bi se doprinijelo očuvanju sjevernojadranske populacije u Parku je izgrađeno i hranilište, popularno nazvano i „restoran za supove“.

Staza Dvije kule

…da je 2018. godine u Lovranu otvorena šetnica  „Dvije kule“ koja spaja lovransku gradsku kulu na ulazu u stari grad s kulom na vrhu Vojaku? Šetnica ide postojećom planinarskom stazom, a uzduž su postavljene info-tabele o učkarskoj flori i fauni te nekoliko odmorišta.

Rimski sir

…da se na Učki još iz rimskog doba baštini proizvodnja „ukalupljenog“ ovčjeg sira posebnog okusa. Njegova je proizvodnja standardizirana uslijed njene uloge u prehranjivanju rimskih legija, a današnji tvrdi učkarski sir ne razlikuje se puno po recepturi od njegovog antičkog pretka.

Slavenska mitologija

…da je kanjon iznad Mošćeničke Drage prvim slavenski doseljenicima na Kvarner bio prostor njihovih najsvetijih vjerovanja? Lokalna toponimija s nazivima Perun, Babin grob i Voloski kuk svjedoče o staroslavenskom Perunovom kultu.

Himantoglossum adriaticum

...da se u PP Učka, između ostalih 30-ak vrsta orhideja koje tu obitavaju, nalazi i vrsta jadranska kozonoška (Himantoglossum adriaticum)? Ova NATURA2000 vrsta vrlo je zanimljiva zbog neobičnog izgleda cvijeta, prema kojem je i dobila ime - grč. himanto=remen, glossa=jezik.

Žuti mukač

...da je žuti mukač vrsta žabe koja ima specifičan način ponašanja kada se nađe u opasnosti?

Sivi puh

...da je sivi puh mali šumski glodavac koji spava zimski san čak 7 mjeseci, što znači da od svih sisavaca najdulje spava zimski san?

Danje paunče

..da je danje paunče vrsta danjeg leptira koji ulazi u razdoblje hormonalno kontroliranog mirovanja koje se naziva dijapauza?
Skip to content