Javna ustanova Park prirode Učka
Liganj 42
51415 Lovran
Hrvatska

Poklon

Prijevoj koji spaja planinske masive Učku i Ćićariju zove se Poklon (922 m), a ime je dobio iz čina pučke pobožnosti. Naime, još prije izgradnje istarske željeznice 1876. godine, vjernici iz Istre koji su hodočastili trsatsko svetište Djevice Marije u Rijeci, stoljećima su putovali upravo preko ovog prijevoja. Kada bi došli do Poklona, s kojeg se pruža prekrasan pogled na Kvarnerski zaljev, redovito bi se poklonili zavjetnoj crkvi Trsatske Gospe. U spomen tom činu na vidikovcu je postavljen križ.

Nekoliko godina nakon izgradnje željeznice, u ljeto 1887. godine, na Poklonu su zaljubljenici u prirodu okupljeni u“Oesterreichische Touristen Club” izgradili prvu planinarsku kuću na Učki koju su posvetili kraljevni Stefaniji, supruzi Njegovog Carskog i Kraljevskog Veličanstva kraljevića Rudolfa, kćerci belgijskog kralja Leopolda II.

Danas su na Poklonu uređeni info-centar i suvenirnica, sanitarije, parkiralište s odmorištem, a postavljen je i perspektivni crtež Parka prirode Učka. U info-centru možete dobiti tražene informacije od djelatnika Parka prirode, a također i kupiti planinarsko-topografsku kartu Parka prirode Učka ili neki od mnogobrojnih suvenira u ponudi.


Jeste li znali?

1958. godine na Poklonu je sagrađen pansion i restoran “Učka” na mjestu stare vojarnice talijanske financijske straže.

1965. godine otvoren je novi planinarski dom na Poklonu kojeg su sagradili planinari Planinarskog društva Opatija, a koji postoji i danas.

Veli planik

Veliki Planik

Veli Planik najviši je vrh Ćićarije. Nalazi se na 1272 m nadmorske visine, a njegove gole stijene strše i izdižu se iznad gustih šuma koje ga okružuju. Popnete li se na njega, uživat ćete u prekrasnom i jedinstvenom pogledu od 360 stupnjeva.

Želite osvojiti najviši vrh Ćićarije? Učinite to jednom od navedenih planinarskih staza:

Poklon – Ošalj vrh (1176 m) – Planik

Veprinac – Mahenac (830 m) – Planik

Kastavska šuma (Park šuma Lisina) – Planik

Brgudac – Korita – Škrljavnik (1067 m) – Planik (cca. 2 h)

Korita

Veliki Planik

Biser Ćićarije

Izvorište Korita nalazi se na 45 minuta hoda od sela Brgudac. Do njega se dolazi stazom koja vodi kroz gustu šumu graba i hrasta, s ponekom smrekom te brojnim vrstama zaštićenih biljaka i životinja.

Smješten na livadi pod liticom Brajkove stijene, ovaj izv
or pitke vode prelijeva se u deset masivnih drvenih korita u čijem je podnožju poveća lokva bogata biljnim i životinjskim životom. Ova je konstrukcija imala važnu funkciju u zahvatu vode za ljudsku upotrebu i napajanje blaga, zbog čega je ovo mjesto imalo iznimnu važnost za život lokalnog stanovništva.

Uz izvor je uređeno odmorište s kojega se pruža prekrasan pogled na planinski masiv Učke. Postavljene su i poučne table koje govore o kulturnom i prirodnom značaju ovog mjesta.

Nedaleko od izvorišta nalazi se planinarski dom “Na Koritima” u kojemu se preko vikenda nudi smještaj i okrepljujući planinarski obrok.

Ukoliko planirate prenoćiti u planinarskom domu, preporučamo da kod Planinarskog društva “Glas Istre” provjerite raspoloživost ležaja i obroka.

tel: 098 390 346

Kožljak

Veliki Planik

Srednjovjekovni kaštel Kožljak (210 m), sagrađen na strmoj litici iznad nekadašnjeg Čepićkog jezera, a današnjeg polja, prvi se put spominje u dokumentima s početka 12. stoljeća. Očuvano prilazno stubište, na kojem kao da se i danas čuje topot kopita i zveckanje oklopa, te dijelovi obrambenog zida podsjećaju na ta nemirna vremena. Osim toga, o brojnim vlasnicima i upraviteljima koji su se mijenjali kroz stoljeća svjedoči i više grbova isklesanih u živoj stijeni.

Želite li posjetiti Kožljak, uputite se cestom od Vranja prema Šušnjevici te nastavite prema Kožljaku.

Vojak

Veliki Planik

Najviši vrh Parka prirode Učka je Vojak: to je ujedno i najviši vrh istarskog poluotoka, a uzdiže se 1401 metar nad morem.

Kula na Vojaku izgrađena je 1911. godine zbog atraktivnog pogleda koji se pruža s ove točke vršnog grebena na Istru, Kvarnerski zaljev s otocima, planine Gorskog kotara, Velebit, Alpe i Italiju. Izgradili su je planinari, zaljubljenici u prirodu iz “Oesterreicherischer Touristen Club” u doba Austro–Ugarske Monarhije. Za vrijeme I. svjetskog rata kula je bila u funkciji austro-ugarske ratne pomorske promatračnice.

Nakon proglašenja planinskog masiva Učke i dijela Ćićarije Parkom prirode Učka 1999. godine, kula na Vojaku postala je njegovim simbolom. S ciljem očuvanja kulturno-povijesne baštine i duge tradicije pohoda na najviši vrh Učke i razglednu kulu, te uživanja u veličanstvenom pogledu od 360 stupnjeva, Javna ustanova “Park prirode Učka” u potpunosti je obnovila kulu 2004. godine. Danas je kula uređena kao info-centar, suvenirnica i vidikovac koji uz postavljene teleskope otvara još bolji pogled na okolni krajolik.

Želite li se uspeti na Vojak, savjetujemo vam nekoliko planinarskih staza:

  • Poklon – Vojak
  • Vela Učka – Sedlo – Vojak
  • Mala Učka – Sedlo – Vojak
  • Lovranska Draga – Mala Učka – Vojak

Voda Josipa II

Veliki Planik

Fontana “Voda Josipa II” nalazi se u malom ruralnom naselju Vela Učka, na zapadnim obroncima Parka prirode Učka

Prema svom obliku i dimenzijama podsjeća na fontanu/špinu, pa je to vrlo čest naziv kod mjesnog stanovništva. U narodnoj predaji bilježimo i naziv “Napoleonova voda”.

Zbog svoje monumentalnosti i kulturoloških obilježja danas se tretira kao kulturno dobro od posebnog lokalnog značaja.

Prema stilu gradnje pretpostavlja se da je fontana izgrađena za vrijeme vladavineHabsburške Monarhije kada je probijena i osposobljena cesta preko Učke. U to je vrijeme na Učki prebivao veći broj stanovništva koji se najvećim dijelom bavio stočarstvom i ratarstvom, pa je objekt služio kao odmorište, izvorište i pojilište. To je potvrdio i ponovno otkriveni natpis na latinskom jezku, ukomponiran u arhitekturu izvora, koji sadrži ime caraJosipa II Lotarinškog, vladara Monarhije od 1780 do 1790. godine.

Natpis glasi:

….sule Viator ….                          putniče

ad dignitatem                              za poštovanje

Divi Caesaris Josephi II              božanskog cara Josipa

Imperatoris                                 imperatora

uninsque……                              jedinog

RESTAURACIJA I ZAŠTITA

Povodom Međunarodne godine pitke vode 2003. kroz program zaštite kulturnih dobara, Park prirode Učka je u suradnji s nadležnom Upravom za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Rijeci te s akademskim kiparom Zvonimirom Kamenarom, osmislio i sproveo restauraciju objekta.

Ekomuzej “Vlaški puti”

Veliki Planik

Ekomuzej „Vlaški puti“ mjesto je valorizacije i prezentacije društvene povijesti i tradicijske kulture Šušnjevice i bliže okolice kroz koncept kulturnog krajolika. Sastoji se od interpretacijskog centra i medijateke uspostvaljenih u staroj lokalnoj školi te pješačkih tematskih staza kroz Park prirode Učka koje su direktno vezane uz život i djelatnosti zajednice.

Organizacijski se temelji na na konceptu ekomuzeologije, odnosno holističkom pristupu baštini i aktivnom angažmanu lokalne zajednice u interpretaciji i upravljanju vlastitim kulturnim naslijeđem. Posebna misija ekomuzeja transmisija je znanja o vlaškom (tzv. istrorumunjskom) jeziku i kulturi. Vlasi su etnička zajednica koja se sastoji od više manjih etničkih skupina nastanjenih na području jugoistočne Europe, a u svojoj su povijesti većinom živjeli kao nomadska stočarska plemena, te nisu ostavili mnogo materijalnih kulturoloških ostataka. U više navrata tijekom svoje dominacije mletačke i austrijske vlasti su naseljavale slavensko i vlaško stanovništvo u Istru. Istarski Vlasi, ili Ćići, sačuvali su svoje običaje i autohtoni istrorumunjski jezik, a naseljeni su na području sjeveroistočne Istre, ponajviše u naseljima Žejane, Šušnjevica, Nova Vas (kod Kršana), te u okolici Čepićkog polja i dolini rijeke Boljunčice. Međutim, sve je manje govornika vlaškog jezika koji se, osim na Listi zaštićene nematerijalne baštine Republike Hrvatske, nalazi i u UNESCO-vom atlasu ugroženih jezika.

Jeste li znali?

Hranilište za supove

…da bjeloglavi supovi, inače ugrožena vrsta ptica u Hrvatskoj, često prelijeću Učku u potrazi za hranom? Nekada su se supovi i gnijezdili na Učki, a kako bi se doprinijelo očuvanju sjevernojadranske populacije u Parku je izgrađeno i hranilište, popularno nazvano i „restoran za supove“.

Staza Dvije kule

…da je 2018. godine u Lovranu otvorena šetnica  „Dvije kule“ koja spaja lovransku gradsku kulu na ulazu u stari grad s kulom na vrhu Vojaku? Šetnica ide postojećom planinarskom stazom, a uzduž su postavljene info-tabele o učkarskoj flori i fauni te nekoliko odmorišta.

Rimski sir

…da se na Učki još iz rimskog doba baštini proizvodnja „ukalupljenog“ ovčjeg sira posebnog okusa. Njegova je proizvodnja standardizirana uslijed njene uloge u prehranjivanju rimskih legija, a današnji tvrdi učkarski sir ne razlikuje se puno po recepturi od njegovog antičkog pretka.

Slavenska mitologija

…da je kanjon iznad Mošćeničke Drage prvim slavenski doseljenicima na Kvarner bio prostor njihovih najsvetijih vjerovanja? Lokalna toponimija s nazivima Perun, Babin grob i Voloski kuk svjedoče o staroslavenskom Perunovom kultu.

Himantoglossum adriaticum

...da se u PP Učka, između ostalih 30-ak vrsta orhideja koje tu obitavaju, nalazi i vrsta jadranska kozonoška (Himantoglossum adriaticum)? Ova NATURA2000 vrsta vrlo je zanimljiva zbog neobičnog izgleda cvijeta, prema kojem je i dobila ime - grč. himanto=remen, glossa=jezik.

Žuti mukač

...da je žuti mukač vrsta žabe koja ima specifičan način ponašanja kada se nađe u opasnosti?

Sivi puh

...da je sivi puh mali šumski glodavac koji spava zimski san čak 7 mjeseci, što znači da od svih sisavaca najdulje spava zimski san?

Danje paunče

..da je danje paunče vrsta danjeg leptira koji ulazi u razdoblje hormonalno kontroliranog mirovanja koje se naziva dijapauza?
Skip to content