Javna ustanova Park prirode Učka
Liganj 42
51415 Lovran
Hrvatska
Ovu web stranicu sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Ovu web stranicu sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
22. listopada 2026.
[NAJAVA PREDAVANJA] Đuro Huber: “Medvjedi i ljudi u Hrvatskoj – europski primjer suživota”

U četvrtak, 29. listopada 2026. godine, s početkom u 18 sati, u Centru za posjetitelje Poklon održat će se izlaganje Đure Hubera, pod nazivom “Medvjedi i ljudi u Hrvatskoj – europski primjer suživota“.

Đuro Huber, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, veterinar je i znanstvenik čije je glavno područje istraživanja biologija i ekologija velikih zvijeri, osobito medvjeda, vukova i risova. Tijekom višedesetljetne karijere vodio je brojne domaće i međunarodne znanstvene projekte te objavio više stotina znanstvenih i stručnih radova, time značajno pridonijevši istraživanju i zaštiti divljih životinja i stekavši brojna domaća i međunarodna priznanja.

U svom predavanju u sklopu ciklusa „Znanost na Poklonu“ prof. Huber fokusirat će se primarno na suživot medvjeda i ljudi u Hrvatskoj. Velike zvijeri poput smeđeg medvjeda mogu opstati u nastanjenom krajobrazu samo ako lokalno stanovništvo prihvati njihovu prisutnost, što ovisi o omjeru pozitivnih i negativnih učinaka izazvanih obitavanjem medvjeda u nekom kraju. S jedne strane razmatraju se proizvedene štete, a s druge turističko iskorištavanje, uključujući lov. Ipak, glavni pozitivni činilac za opstanak medvjeda u nekom nastanjenom području mentalno je poimanje medvjeda kao prirodnog dijela lokalnog staništa, u čemu pažljivo organizirano i provođeno gospodarenje medvjedom može značajno doprinijeti.

U Hrvatskoj su zaštita i dugoročni opstanak populacije medvjeda neosporena strategija, što je jasno naznačeno i u “Planu gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj”. Prema podacima koje Veterinarski fakultet u Zagrebu prikuplja još od 1981. godine donose se bitne odluke u gospodarenju medvjedom, a posebno one koje se tiču procjenjivanja veličine populacije i akcija kojima se ta veličina izravno regulira (kvota za lov). Populacija medvjeda u Hrvatskoj kontinuirano je rasla od 1950-tih, kada ih je bilo manje od sto, te danas broji gotovo tisuću jedinki, čime je vjerojatno dosegnut kapacitet staništa.

Profesor Huber naglašava kako pritom treba odvojeno promatrati “ekološki kapacitet” – kada se populacija sama stabilizira oko punog kapaciteta staništa – i “socijalni kapacitet” – određen brojem medvjeda kojeg su ljudi spremni podnositi, a koji je redovito niži od ekološkog. Kvalitetnim gospodarenjem ta se razlika može smanjiti te se ova dva kapaciteta gotovo mogu i preklopiti. Upravo je u Hrvatskoj ovo preklapanje zamalo postignuto te predstavlja pozitivan primjer za cijelu Europu i svijet.

Predstavljen će biti i aktualni veliki međunarodni projekt LIFE DinPin Bear (2026-2031) kojim se nastoji poboljšati suživot medvjeda i ljudi u svih devet zemalja koje dijele Dinarsko-pindsku populaciju medvjeda.

Javna ustanova Park prirode Učka poziva sve zainteresirane da se pridruže u Centru za posjetitelje Poklon i doznaju više o ovim zaštićenim životinjama i njihovom suživotu s ljudima.

 

 

Ostale objave

Arhiva

Jeste li znali?

Hranilište za supove

…da bjeloglavi supovi, inače ugrožena vrsta ptica u Hrvatskoj, često prelijeću Učku u potrazi za hranom? Nekada su se supovi i gnijezdili na Učki, a kako bi se doprinijelo očuvanju sjevernojadranske populacije u Parku je izgrađeno i hranilište, popularno nazvano i „restoran za supove“.

Staza Dvije kule

…da je 2018. godine u Lovranu otvorena šetnica  „Dvije kule“ koja spaja lovransku gradsku kulu na ulazu u stari grad s kulom na vrhu Vojaku? Šetnica ide postojećom planinarskom stazom, a uzduž su postavljene info-tabele o učkarskoj flori i fauni te nekoliko odmorišta.

Rimski sir

…da se na Učki još iz rimskog doba baštini proizvodnja „ukalupljenog“ ovčjeg sira posebnog okusa. Njegova je proizvodnja standardizirana uslijed njene uloge u prehranjivanju rimskih legija, a današnji tvrdi učkarski sir ne razlikuje se puno po recepturi od njegovog antičkog pretka.

Slavenska mitologija

…da je kanjon iznad Mošćeničke Drage prvim slavenski doseljenicima na Kvarner bio prostor njihovih najsvetijih vjerovanja? Lokalna toponimija s nazivima Perun, Babin grob i Voloski kuk svjedoče o staroslavenskom Perunovom kultu.

Himantoglossum adriaticum

...da se u PP Učka, između ostalih 30-ak vrsta orhideja koje tu obitavaju, nalazi i vrsta jadranska kozonoška (Himantoglossum adriaticum)? Ova NATURA2000 vrsta vrlo je zanimljiva zbog neobičnog izgleda cvijeta, prema kojem je i dobila ime - grč. himanto=remen, glossa=jezik.

Žuti mukač

...da je žuti mukač vrsta žabe koja ima specifičan način ponašanja kada se nađe u opasnosti?

Sivi puh

...da je sivi puh mali šumski glodavac koji spava zimski san čak 7 mjeseci, što znači da od svih sisavaca najdulje spava zimski san?

Danje paunče

..da je danje paunče vrsta danjeg leptira koji ulazi u razdoblje hormonalno kontroliranog mirovanja koje se naziva dijapauza?
Skip to content
Park prirode Učka
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.