Javna ustanova Park prirode Učka
Liganj 42
51415 Lovran
Hrvatska

U prostorima stare školske zgrade u Račjoj Vasi, zadnjeg lipanjskog dana otvorena je Info-interpretacijska točka Općine Lanišće i uspostavljen Centar za promicanje gradina i tradicionalnu uporabu bilja. Time je dovršen EU projekt “Prapovijesne gradine i etnobotanika za održivi turizam i ruralni razvoj – od Krasa (preko Brkina, Ćićarije i Istre) do Kvarnera” akronima KAŠTELIR koji je okupio projektne partnere s hrvatske i slovenske strane.

Oživjeti bogatu baštinu

Zahvaljujući Istarskoj županiji, Općini Lanišće ovo je prvi europski projekt kojeg je imala priliku provoditi na svom području, poručila je tom prigodom laniška načelnica Roberta Medica.

– Projektom smo nastojali oživjeti našu bogatu baštinu s posebnim naglaskom na valorizaciju arheološkog lokaliteta prapovijesne gradine Rašpor. Gradina je sada postala vidljiva i dostupna posjetiteljima koji Ćićariju posjećuju u sve većem broju i uživaju u netaknutoj prirodi i svježem zraku. U blizini gradine prirodno je stanište ljekovite biljke encijan, koja se ovim projektom pokušala revitalizirati kroz pokusne nasade na hrvatskoj i slovenskoj strani, rekla je Medica.

Od projektnih aktivnosti laniške općine, Medica je izdvojila sanaciju prizemlja stare škole u Račjoj Vasi, osmišljavanje i provedbu radionica u sklopu Festivala Encijan, izradu i implementaciju trodnevne obuke za turističke vodiče te izradu suvenira, lančića s privjeskom u obliku biljke encijan. Kroz projektne aktivnosti Istarske županije u potpunosti je opremljen prostor prizemlja sanirane škole u Račjoj Vasi, a tijekom lipnja ove godine dodatno je prostor opremljen kuhinjom i multimedijalnom opremom.

U Centru za promicanje gradina i tradicionalnu uporabu bilja koji je uspostavljen u Info-interpretacijskoj točki, provodit će se edukacije za lokalno stanovništvo kako bi ih se potaklo na pokretanje gospodarskih djelatnosti vezanih za poljoprivredu, stočarstvo i turizam s ciljem razvoja održive turističke ponude koja će revitalizirati ovo ruralno područje i učiniti ga poželjnim i za naseljavanje novih stanovnika kojima je važan život u netaknutoj prirodi. Cilj je da Info-interpretacijska točka postane edukativna i kulturna destinacija koja će predstavljati projekt KAŠTELIR i bogatstvo Ćićarije na moderan i zanimljiv način prilagođen mlađoj i staroj populaciji te zainteresiranim posjetiteljima.

Usmjereni na mlade

Unutrašnjost Info-interpretacijske točke, rekla je Medica, opremljena je multimedijskom opremom te će se na osnovu multimedijskih rješenja promovirati prirodna i kulturna baština tog, kao i projektnog područja. S obzirom na to da u današnje doba mlađe generacije više koriste multimediju, na taj način žele im se približiti dosadašnja postignuća unutar projekta i dodatno ih se edukativno informirati.

– Također, mini izložbom na temu Povijest Ćićarije gdje je prikazana bogata povijesna baština ovih krajeva, Info-interpretacijska točka dobila je dodatnu edukativnu i turističku ponudu. Dio sredstava potrošen je na uređenje kuhinje kako bi stvorili kvalitetnije preduvjete za održavanje različitih radionica, predavanja, skupova. Tako bi laniška općina postala zanimljivija i prihvatljivija destinacija i različitim institucijama za organiziranje različitih događaja, poručila je Medica.

Istarska županija svojim aktivnostima u ovom EU projektu postigla je izuzetno vrijedne rezultate na temelju kojih su u Općini Lanišće stvoreni preduvjeti za gospodarski rast i razvoj te mogućnost za sudjelovanje u budućim projektima u kojima će se valorizirati kulturna baština i sve njene prirodne vrijednosti.

– Sredstvima iz projekta opremili smo Info točku i Centar Račja Vas raznom opremom u vrijednosti od 22.000 eura, nabavili stolice, stolove, laptope, dijaprojektor, multimedijsku opremu te kuhinju za potrebe izvođenja radionica i vitrine za organizaciju mini izložba. Općina Lanišće je kroz ovaj projekt, prvenstveno zahvaljujući festivalu Encijan, postala prepoznatljiva kao sredina bogate kulturne i prirodne baštine, a sve na dobrobit prirode, njezinih stanovnika i turista. Nadamo se da će se ovaj trend nastaviti te da će se Ćićarija i dalje razvijati i to prvenstveno u poljoprivredi i turizmu budući da ima sve predispozicije za razvoj stočarstva, ekološke poljoprivrede, uzgoj poznatog ćićskog krumpira i kupusa, te uzgoj i sakupljanje ljekovitog i drugog bilja te njihovu turističku valorizaciju, poručila je Maja Vižintin, viša stručna suradnica za međunarodne projekte i razvoj u županijskom Odjelu za poljoprivredu.

Konzorcij za gradine

Dovršetak EU projekta KAŠTELIR nedavno je obilježen i u Štanjelu na slovenskoj strani gdje je voditeljica projekta Astrid Prašnikar, sumirajući postignuća projektnih partnera, rekla kako se u gotovo tri godine ovaj projekt usredotočio na ostatke gradina (kaštelira), zanemarene kulturne baštine koja potječe još iz prapovijesnog razdoblja – brončanog i željeznog doba (2. i 1. tisućljeća pr. Kr.). Stoga je glavni cilj aktivno očuvanje baštine gradina, a projektom se želi predstaviti i tadašnji način života – kroz tradicionalnu upotrebu samoniklog bilja i uzgoj starih sorti biljaka, u funkciji održivog prekograničnog turizma, ruralnog razvoja i održivog upravljanja okolišem.

– Posebno smo ponosni na “Botanički vodič: korisne biljke od Krasa do Kvarnera”. Sve je to osnova za daljnji razvoj novih proizvoda održivog i kulturnog turizma projektnom području, poručila je Prašnikar.

Dodala je također da je sredinom lipnja u Štanjelu osnovan prekogranični konzorcij za gradine- kaštelire, koji je obuhvatio partnere i pridružene partnere projekta, zajedno s predstavnicima slovenskih i hrvatskih općina sa šireg područja Primorske, Istre i Kvarnera, državne, stručne i druge javne i privatne institucije – ukupno preko 50 dionika.

Izvor: Gordana ČALIĆ ŠVERKO / Glas Istre

Ostale objave

DAN PLANETA ZEMLJE 2024. – “PLANET vs. PLASTIKA”

Svake godine 22. travnja obilježavamo Dan planeta Zemlje. Prilika je ovo da se prisjetimo važnosti zaštite okoliša i provođenja učinkovitih mjera za ublažavanje ljudskog utjecaja.

Ove godine, pitanje onečišćenja plastikom primarni je fokus Dana planeta Zemlje. Tema “Planet protiv plastike” naglašava zdravstvene i ekološke opasnosti koje plastika predstavlja.

pročitajte više

[NATJEČAJ ZA ZAPOŠLJAVANJE] SURADNIK

Javna ustanova Park prirode Učka raspisuje natječaj za radno mjesto Suradnik u Odjelu stručnih poslova zaštite, očuvanja i održivog korištenja za kandidate za završenim studijem iz područja prirodnih znanosti polja biologije ili interdisciplinarnih prirodnih znanosti.

pročitajte više

Jeste li znali?

Hranilište za supove

…da bjeloglavi supovi, inače ugrožena vrsta ptica u Hrvatskoj, često prelijeću Učku u potrazi za hranom? Nekada su se supovi i gnijezdili na Učki, a kako bi se doprinijelo očuvanju sjevernojadranske populacije u Parku je izgrađeno i hranilište, popularno nazvano i „restoran za supove“.

Staza Dvije kule

…da je 2018. godine u Lovranu otvorena šetnica  „Dvije kule“ koja spaja lovransku gradsku kulu na ulazu u stari grad s kulom na vrhu Vojaku? Šetnica ide postojećom planinarskom stazom, a uzduž su postavljene info-tabele o učkarskoj flori i fauni te nekoliko odmorišta.

Rimski sir

…da se na Učki još iz rimskog doba baštini proizvodnja „ukalupljenog“ ovčjeg sira posebnog okusa. Njegova je proizvodnja standardizirana uslijed njene uloge u prehranjivanju rimskih legija, a današnji tvrdi učkarski sir ne razlikuje se puno po recepturi od njegovog antičkog pretka.

Slavenska mitologija

…da je kanjon iznad Mošćeničke Drage prvim slavenski doseljenicima na Kvarner bio prostor njihovih najsvetijih vjerovanja? Lokalna toponimija s nazivima Perun, Babin grob i Voloski kuk svjedoče o staroslavenskom Perunovom kultu.

Himantoglossum adriaticum

...da se u PP Učka, između ostalih 30-ak vrsta orhideja koje tu obitavaju, nalazi i vrsta jadranska kozonoška (Himantoglossum adriaticum)? Ova NATURA2000 vrsta vrlo je zanimljiva zbog neobičnog izgleda cvijeta, prema kojem je i dobila ime - grč. himanto=remen, glossa=jezik.

Žuti mukač

...da je žuti mukač vrsta žabe koja ima specifičan način ponašanja kada se nađe u opasnosti?

Sivi puh

...da je sivi puh mali šumski glodavac koji spava zimski san čak 7 mjeseci, što znači da od svih sisavaca najdulje spava zimski san?

Danje paunče

..da je danje paunče vrsta danjeg leptira koji ulazi u razdoblje hormonalno kontroliranog mirovanja koje se naziva dijapauza?
Skip to content