Javna ustanova Park prirode Učka
Liganj 42
51415 Lovran
Hrvatska

Projekt KAŠTELIR, punim imenom „Prapovijesne gradine i etnobotanika za održivi turizam i ruralni razvoj – od Krasa do Kvarnera (preko Brkina, Ćićarije i Istre)“, u kojem Javna ustanova Park prirode Učka sudjeluje kao projektni partner, uskoro se privodi kraju.

Prilika je to da se prisjetimo svih aktivnosti koje je JU PP Učka provela u sklopu ovog Interreg SLO-HR (prekograničnog) projekta.

 

Festival Encijan

Festival Encijan imao je za cilj promovirati područje Ćićarije i sve njezine ljepote s naglaskom na važnost ljekovite biljke encijan te poticanju lokalnog stanovništva na njezin uzgoj, ali i uzgoj drugih zaštićenih biljaka. Sukladno situaciji uzrokovanom COVID-19 virusom, Festival se održao online, putem Facebook stranice Projekta Kaštelir (https://www.facebook.com/kastelir.interregsihr/), 28 i 29. kolovoza 2020. Festivalom su obuhvaćene razne aktivnosti: edukacija, promocija domaće kuhinje i autohtonih proizvoda u suradnji s lokalnim ponuđačima, obrtnicima te društvenim poduzećima, promocija bogatstva kulturne baštine gradina, života u njima te botanike i etnobotanike projektnog područja.

Među predavanjima (koja su dostupna na stranici projekta) našla su se i dva video izlaganja našeg stručnog suradnika za edukaciju, magistra agronomije,Hrvoja Krivošića. Tema je Ljekovito bilje i njegovo korištenje, a podijeljeno je na dio o upoznavanju s ljekovitim biljem, te na dio o njegovoj primjeni. Naučite kako primijeniti ljekovito bilje u svakodnevni život, koja su njihova svojstva i način njihova razmnožavanja. Na samom logotipu Kaštelira, te na grbu Općine Lanišće, koja je zajedno s Istarskom županijom organizirala festival,nalazi se upravo biljka encijan te se kroz Festival Encijan stanovnike i širu publiku, pokušalo osvijestiti o njezinom značaju.

 

Pokusni uzgoj encijana

Osim toga, stručnjaci JU PP Učka pokušali su na pokusnoj plohi smještenoj na pogodnoj lokaciji podno Vojaka staviti u uzgoj nekoliko biljnih vrsta koje samoniklo rastu u okruženju Ćićarije, među kojima i encijan. Encijan ili žuta sirištara (Gentiana lutea ssp.symphyandra) posjeduje cijeli niz ljekovitih svojstava, prisutna je na Ćićariji, a pošto je trenutno zabranjena za branje jer ima status ugrožene vrste, javila se potreba za istraživanjem mogućnosti njenog uzgoja. To je ujedno i savršena prilika da se ponovno počnu koristiti tradicionalni pripravci kojih se sjećaju još jedino najstariji stanovnici. Činjenica da se tereni Općine Lanišće prostiru na gotovo idealnoj nadmorskoj visini pobuđuje nadu u uspjeh uzgoja žutog encijana, a shodno tome i u povratak stanovništva, na ovim područjima.

Međutim, dobivanje presadnica za budući uzgoj na ovakav način pionirski je poduhvat na ovim prostorima i općenito u Hrvatskoj. Uz pomoć vanjskih suradnika iz Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču provedena je priprema sjemena za sjetvu. Direktna sjetva na otvorenom nije bila odgovarajuća opcija pošto se radi o vrsti s vrlom slabom klijavošću sjemena. Sjemenski materijal je prikupljen na nekoliko lokacija unutar Parka prirode Učka, a nakon sušenja podvrgnut je procesu jarovizacije te naklijavanju u komorama. Najriskantniji zahvat je zatim bila presadnja u supstrat i premještaj u plastenik gdje sadnice ostaju do premještaja na konačnu lokaciju. Osim ovakvog, generativnog, načina razmožavanja, paralelno je proveden postupak dobivanja presadnica vegetativnim putem odnosno dijeljenjem podanaka. Iako su prvotni rezultati bili lošiji, što je bilo i očekivano, cijeli je postupak proveden u nastavku aktivnosti sljedeće godine, a tada su se rezultati pokazali povoljnijima – dobiven je znatno veći broj klijanaca, budućih presadnica žutog encijana.

Zajedničke aktivnosti projekta

U sklopu projekta KAŠTELIR objavljena je slikovnica na temu života u prapovijesnim gradinama djeci pristupačnom pričom, a koja je dostupna besplatno u elektronskom obliku na čak četiri jezika. Slikovnica “Sveti mač pravde”, autorice Tine Rožac, predstavlja nam pripovijest koja nas vodi tri tisućljeća daleko u prošlost. Ilustracije Matije Cipurića dočaravaju život u brončanom dobu, kada su na Sjevernom Jadranu živjeli razni narodi, plemena i rodovi. Od surovog svijeta zaštitili su se gradnjom neseobina na vrhovima uzvišica, koje su branila barem dva obruča moćnih bedemskih suhozida. U tim su zajednicama ljudi zasigurno poznavali brojne pripovijesti o junaštvima koje su se prenosile usmenom predajom iz roda u rod, iz plemena u pleme. Junaštvima o kojima čitamo u priči o dječaku očiju smeđih i duginih boja, Aviku, i djevojčici Diti. Njihova se priča zbiva u vrtlogu zlopamtivih bogova, divljih životinja, i pljačkaških konjanika, u kome ima mjesta samo za jedan mač – sveti mač pravde. Slikovnicu preuzmite ovdje.

Također, izrađena je besplatna mobilna aplikacija dizajnirana za Android i iOS platforme kojoj je cilj približiti kulturnu i prirodnu ljepotu Ćićarije i ostalog projektnog područja. Aplikacija je izrađena za sve posjetitelje projektnog područja koji će pomoću ove aplikacije saznati više o lokalnim pružateljima usluga, osnovnim informacijama i pričama povezanim sa gradinama, kulturnim događajima te mogućnostima za sportsko – rekreacijske aktivnosti. Više o aplikaciji i cijelom projektu možete pronaći na poveznici.

Ostale objave

[NAJAVA PREDAVANJA] Dino Grozić: Otkrivanje tajnog podzemlja Učke (Istraživanja sustava „Zračak nade 2 – Kaverna u tunelu Učka“)

U četvrtak, 7. studenog, s početkom u 18 sati, u Centru za posjetitelje Poklon, održat će se treće predavanje u ciklusu “Znanost na Poklon(u)”. Ovom prilikom govorit ćemo o podzemlju Učke, a u goste nam stiže biolog i speleolog Dino Grozić s predavanjem Otkrivanje tajnog podzemlja Učke – Istraživanja sustava „Zračak nade 2 – Kaverna u tunelu Učka“.

pročitajte više

NATJEČAJ ZA ZAPOŠLJAVANJE: Ravnatelj/ica

Na temelju članka 134. stavka 1. podstavka 6. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19 i 155/23 – Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama), članaka 14. i 26. Statuta Javne ustanove ”Park prirode Učka“, te Odluke Upravnog vijeća Javne ustanove „Park prirode Učka“ od 10. listopada 2024, Upravno vijeće raspisuje: JAVNI NATJEČAJZA IZBOR RAVNATELJA/ICEPARKA PRIRODE

pročitajte više

[NAJAVA PREDAVANJA] Boštjan Surina: Znamenita flora Liburnijskog krša

U četvrtak, 17. listopada, s početkom u 18 sati, u Centru za posjetitelje poklon, održat će se drugo predavanje u ciklusu “Znanost na Poklon(u)”. Nakon uspješnog gostovanja Davora Rostuhara, u Park prirode Učka stiže botaničar dr. sc. Boštjan Surina, kustos u Prirodoslovnom muzeju Rijeka, koji će održati zanimljivo predavanje “Znamenita flora liburnijskog krša”.

pročitajte više

Jeste li znali?

Hranilište za supove

…da bjeloglavi supovi, inače ugrožena vrsta ptica u Hrvatskoj, često prelijeću Učku u potrazi za hranom? Nekada su se supovi i gnijezdili na Učki, a kako bi se doprinijelo očuvanju sjevernojadranske populacije u Parku je izgrađeno i hranilište, popularno nazvano i „restoran za supove“.

Staza Dvije kule

…da je 2018. godine u Lovranu otvorena šetnica  „Dvije kule“ koja spaja lovransku gradsku kulu na ulazu u stari grad s kulom na vrhu Vojaku? Šetnica ide postojećom planinarskom stazom, a uzduž su postavljene info-tabele o učkarskoj flori i fauni te nekoliko odmorišta.

Rimski sir

…da se na Učki još iz rimskog doba baštini proizvodnja „ukalupljenog“ ovčjeg sira posebnog okusa. Njegova je proizvodnja standardizirana uslijed njene uloge u prehranjivanju rimskih legija, a današnji tvrdi učkarski sir ne razlikuje se puno po recepturi od njegovog antičkog pretka.

Slavenska mitologija

…da je kanjon iznad Mošćeničke Drage prvim slavenski doseljenicima na Kvarner bio prostor njihovih najsvetijih vjerovanja? Lokalna toponimija s nazivima Perun, Babin grob i Voloski kuk svjedoče o staroslavenskom Perunovom kultu.

Himantoglossum adriaticum

...da se u PP Učka, između ostalih 30-ak vrsta orhideja koje tu obitavaju, nalazi i vrsta jadranska kozonoška (Himantoglossum adriaticum)? Ova NATURA2000 vrsta vrlo je zanimljiva zbog neobičnog izgleda cvijeta, prema kojem je i dobila ime - grč. himanto=remen, glossa=jezik.

Žuti mukač

...da je žuti mukač vrsta žabe koja ima specifičan način ponašanja kada se nađe u opasnosti?

Sivi puh

...da je sivi puh mali šumski glodavac koji spava zimski san čak 7 mjeseci, što znači da od svih sisavaca najdulje spava zimski san?

Danje paunče

..da je danje paunče vrsta danjeg leptira koji ulazi u razdoblje hormonalno kontroliranog mirovanja koje se naziva dijapauza?
Skip to content