Travnjaci Učke i Ćićarije nastali su kroz više tisućljeća potiskivanja šumske vegetacije ljudskim djelovanjem i danas predstavljaju značajan spremnik bioraznolikosti živog svijeta zbog osebujne i bogate flore i faune. Tako danas na području Parka nailazimo na niz različitih travnjačkih zajednica koje su se razvile ovisno o načinu gospodarenja i općim ekološkim uvjetima kao što su geološka podloga, dubina tla, nagib, nadmorska visina itd. Većina tih travnjačkih površina koristila se u svrhu ispaše, a dio kao livade košanice za dobivanje sijena. Danas je takvih površina na kojima se aktivno gospodari sve manje, jer je stočni fond sveden na povijesni minimum.
Na travnjacima nalazimo čitav niz rijetkih, ugroženih i zaštićenih biljnih vrsta kao što su žuta sirištara (Gentiana lutea), križna sirištara (Gentiana cruciata), zvjezdasti ljiljan (Lilium bulbiferum), zvjezdastocvjetni sunovrat (Narcissus radiiflorus), itd. Žuta sirištara je ujedno i ugrožena vrsta koju ljudi, unatoč zakonskoj zabrani, često iskopavaju zbog ljekovitih svojstava korijena, dok o križnoj sirištari (Gentiana cruciata) ovisi opstanak velikog gorskog plavca koji spada među pet najugroženijih danjih europskih vrsta leptira.
Najzastupljenija i najbolje proučena zajednica gorskih travnjaka Učke je zajednica vlasastog zmijka i pjegavog jastrebnjaka, koja zbog florističkog bogatstva i rijetkih biljnih vrsta zaslužuje posebnu pažnju. Veće površine nalaze se oko Vele Učke te na flišnom pojasu južno od Poklona s istočne strane najvišeg grebena Učke. Slikoviti pašnjaci s uskolisnom šašikom (Sesleria juncifolia) zauzimaju manje površine na Vojaku i grebenu Brguda, a veće površine travnjaka nalazimo i na području Ćićarije, npr. u udolinama Vela i Mala Sapca, gdje ih polako osvaja šikara i šuma. Pašnjaci kovilja i ljekovite kadulje najzastupljeniji su tip pašnjaka u gotovo cijelom submediteranskom podnožju Učke, međutim, kao i ostale travnjačke zajednice u Parku, zahvaćene su snažnim procesom zarastanja šikarom. Kadulja (Salvia officinalis), osim što je poznata ljekovita biljka, nadasve je cijenjena i kao ispaša za pčele te daje med izvrsne kvalitete. U mediteransko-planinskom vegetacijskom pojasu Parka zastupljeno je nekoliko kamenjarskih pašnjačkih zajednica od kojih je najpoznatija i najuočljivija zajednica šaša crljenca i žute krške zečine. Ova zajednica u svom bogatom flornom sastavu ujedinjuje mnoge zanimljive predstavnike biljnog svijeta Učke, pa se odlikuje velikom šarolikošću u doba cvatnje pojedinih vrsta. Mjestimice se izdvajaju površine s travom perastim koviljem (Stipa pennata), što je osobito uočljivo u vrijeme kad se zrelo svilenasto osje ove trave povija pod blagim vjetrom.
